Monohorionska placenta
Placenta, posteljica ili ko?uljica je organ pro?et veoma gustim sistemom krvih sudova koji ?ini vezu izme?u materice i fetusa. Placenta snabdijeva fetus hranljvim materijama i odvodi otpadni materijal iz fetusa koji se zatim izbacuje van putem bubrega majke. Placenta se razvija iz iste jajne ?elije i spermija od koje nastaje fetus.
Tip placente u vi?eplodnim trudno?ama igra zna?ajnu ulogu u razvoju mogu?ih komplikacija. Identi?ni blizanci mogu imati svaki svoju placentu, a mogu i dijeliti jednu zajedni?ku. Tip placente kod monozigotnih blizanaca se odre?uje momentom kada se embrion dijeli nakon oplodnje jajne ?elije.
Dijeljenje u prva ?etiri dana od oplodnje rezultira dihorionskom ili odvojenom placentom, sli?nom kao kod dvojaj?anih blizanaca. Ovakvi blizanci imaju najmanje rizike od mogu?ih komplikacija.
Dijeljenje poslije ?etvrtog dana od oplodnje vodi stvaranju zajedni?ke placente koju blizanci dijele (monohorionska). Izme?u ?etvrtog i osmog dana, monohorionski blizanci ?e imati odvojene amnione sa plodovom vodom (diamniotic), ali poslije osmog dana ?e imati i zajedni?ki amnion (monoamniotic). Diamnioni-monohorioni (od do 8 dana dijeljenja) tip je naj?e??i kod identi?nih blizanaca, te se najve?i broj TTTS slu?ajeva pojavljuje upravo u ovoj grupi.
Tako?e, va?no je napomenuti da, ukoliko blizanci imaju monohorionu placentu, to je nesumljiv dokaz da se radi o "identi?nim" blizancima.
Monohorionska placenta sadr?i dvije anatomske varijable za koje se misli da se razvijaju slu?ajno, a koje uti?u i obja?njavaju kada i do kog stepena ?e TTTS imati uticaj na blizance.
Prva iz njih je prisutnost krvnih sudova u placenti koji povezuju pup?ane vrpce I cirkulaciju izme?u blizanaca I druga jeste na?in podjele zajedni?ke placente me?u blizancima. Oba slu?aja se razmatraju posebno, ali u nekim slu?ajevima mogu biti prisutna oba problema.